30. rujna 2026. naši su prvašići zamijenili školske klupe šumskim stazama, učionicu jesenskim bojama, a školsko zvono veselom pjesmom, plesom i smijehom. Odredište? Grad mladih u Granešini!
Tema? Jesen!
A raspoloženje? Odlično!

Prvo – nešto prigristi, pa možemo krenuti!

Prije svakog dobrog izleta vrijedi jedno važno pravilo – na put se ne ide gladan! Zato je prije polaska trebalo nešto prigristi i skupiti snagu za sve ono što nas čeka.

Uzbuđenje je raslo iz minute u minutu. Posebno su bili uzbuđeni učenici kojima je ovo bila prva vožnja autobusom. Malo provjere je li sve na svojem mjestu, još malo pitanja poput „Kad ćemo krenuti?“ i – napokon smo krenuli!

U autobusu je odmah zavladalo veselo raspoloženje. Razgovaralo se, smijalo, pjevušilo i nestrpljivo čekalo dolazak. Dok smo se vozili prema Granešini, mogli smo samo zamisliti koliko su generacija i generacija Sesvećana, Zagrepčana i drugih malih putnika prije nas istim putem išle prema Gradu mladih, noseći sa sobom znatiželju, veselje i velika očekivanja.

Grad mladih nas je dočekao!

Po dolasku smo se najprije okrijepili toplim čajem. A budući da nas je čekao aktivan dan, trebalo se i dobro zagrijati – zato smo zaplesali!

Nakon prvih plesnih koraka, pjesme, smijeha i veselih pokreta, bilo je jasno da će ovo biti dan za pamćenje. Neki su odmah pokazali svoje plesne sposobnosti, neki su se malo sramežljivo uključili, a neki su jednostavno odlučili da nema vremena za čekanje – glazba svira, pa se pleše!

U pratnji učenika bile su učiteljice Ana, Iva, Kristina, Đurđica, Maja, Sanda i Mateja te učitelj Goran, koji su se pobrinuli da dan bude siguran, zanimljiv i – što je najvažnije – veseo.

Jesen smo učili – ali i doživjeli!

Grad mladih pretvorio se u našu veliku učionicu na otvorenom. Šetajući šumom učenici su promatrali prirodu i otkrivali kako se ona mijenja dolaskom jeseni.

Tražili smo jesenske plodove, promatrali biljke, uočavali promjene na drveću, razgovarali o vremenu i životinjama te uspoređivali jesen s ostalim godišnjim dobima.

Nije nedostajalo ni pitanja:

„A zašto lišće mijenja boju?“
„Gdje su sada životinje?“
„Je li ovo jesenski plod?“

Upravo takva pitanja pokazala su koliko su učenici zainteresirani za svijet koji ih okružuje.

Poligoni, puzanje, provlačenje… i puno smijeha!

Nakon šetnje došlo je vrijeme za malo više akcije!

Na poligonima se puzalo, provlačilo, svladavalo prepreke i pokazivalo koliko naši prvašići mogu biti spretni. Uslijedile su i štafetne igre bez pomagala, a navijanje je bilo gotovo jednako glasno kao i samo natjecanje.

Bilo je brzih nogu, spretnog provlačenja, velikog truda, navijanja i, naravno, puno smijeha.

A kada bi netko malo zastao, uvijek se našao netko tko bi ga ohrabrio:

„Hajde, možeš ti to!“

Jer izlet je ipak najljepši kada se zajedno veselimo, pomažemo jedni drugima i kada se svaki uspješno prijeđeni poligon proslavi osmijehom i pljeskom.

Jesen kroz riječi

Jesen smo upoznavali i kroz Hrvatski jezik. Učenici su opisivali ono što vide, govorili o svojim iskustvima, odgovarali na pitanja i pokušavali što bolje riječima opisati prirodu oko sebe.

Tako su nova znanja nastajala spontano – kroz razgovor, promatranje i iskustvo.

A kada bi ponestalo riječi, uvijek je ostajala pjesma. Pjevalo se u grupi, pjevušilo putem, a pjesma je povremeno bila i najbolja pratnja našim koracima.

Kad ogladne prvašić…

A onda je došlo vrijeme za ono pitanje koje se nakon toliko aktivnosti samo nameće:

„Kada je ručak?“

Kako se približilo podne, nakon šetnje, poligona, igara, pjesme i plesa, glad je već ozbiljno pokucala na vrata. Vrijeme je bilo za fini ručak i malo odmora.

Učenici su se lijepo najeli, napunili baterije i bili spremni za – još jednu rundu zabave!

Kad animatorice preuzmu pozornicu…

Nakon ručka čekalo nas je još plesa, pjesme, igre i veselja uz naše animatorice.

Glazba je krenula, a s njom i ples. Ruke u zrak, koraci lijevo-desno, smijeh na sve strane i glasno pjevanje – naši su prvašići pokazali da za dobru zabavu ne treba puno.

Neki su plesali kao pravi mali profesionalci, neki su izmišljali vlastite plesne pokrete, a neki su jednostavno skakutali u ritmu. Najvažnije je bilo da se pleše, pjeva i smije zajedno.

Jedan dan, puno doživljaja

Naši su učenici tijekom cijeloga dana učili, istraživali, razgovarali, kretali se, igrali, pjevali i družili. Razvijali su motoričke i komunikacijske vještine, učili surađivati i poštivati pravila, ali prije svega – stvarali zajedničke uspomene.

Učili smo kako se ponašati u prirodi, brinuti o okolišu, čuvati svoje zdravlje i sigurnost te poštivati jedni druge.

A ono najvažnije – učenici su imali priliku ono što uče u učionici vidjeti, dodirnuti, istražiti i doživjeti.

Grad mladih tako je na jedan dan postao naša velika učionica, igralište, plesni podij i mjesto za druženje.

I kada bismo trebali opisati naš dan u samo nekoliko riječi, one bi vjerojatno glasile:

jesen + priroda + prijatelji + igra + pjesma + ples + smijeh = dan za pamćenje!

Naši su se prvašići iz Grada mladih vratili umorni, ali nasmijani i puni dojmova. U autobusu je možda bilo malo tiše nego ujutro, ali osmijesi su govorili dovoljno.

A za kraj vrijedi samo jedno:

Jesen smo ove godine naučili – ali što je još važnije, zajedno smo je doživjeli!