preskoči na sadržaj

Osnovna škola Sesvete

Login
Tražilica
Kalendar
« Veljača 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Anketa
Veseliš li se zimskim praznicima?




Himna naše škole

Himna naše škole

Sesvete su naše mjesto,
Sesvete su naša škola,
Sesvete su naše župe,
Sesvete su Prigorje.
 
Poslušajte pjesmu našu,
molimo za pažnju vašu:
Sesvećani mi smo svi,
dio Zagreba smo mi.
 
Prva brojka, stih i slovo,
bilo nam je sve to novo.
Prijateljstvo, ljubav, svađa,
sve u školi to se rađa.
 
Učenika puno ima,
učenice velika briga.
Učiteljice su prave,
učitelji hladne glave.
 
 
Tu se uči, čita, zbraja,
igra, pleše, pjeva, svira.
Puna znanja kao knjiga
za sve nas je velika briga.
 
Knjige, klupe, imenici,
zadaće u bilježnici.
Hoćemo mi i sve znamo,
zlatne snove sanjamo.
 
RAP: knjige, torbe, brige, teke, sve je to za nas,
povijest, zemljopis i jezik
učimo na glas
biologija života, kemija i spoj,
matematika baš uvijek, fizika kao grom.
 
Likovna i glazbena kulture su svijeta,
tehnička je radost, tjelesna je zdrava,
vjeronauk svagdašnji, izborna i dodatna,
ali sve to skupa vrijedi za papir koji slijedi ...
 
 
 
Škola naša, škola stara,
škola znanja i saznanja.
reći ćemo mi njoj hvala,
za sve što nam je dala.
 
Prek stočetrdeset stara
Dobre ona ljude stvara.
Nije lako marljiv biti,
starije naslijediti.
 
Lijepa naša dom je moj,
Prigorje u srcu mom.
Škola nam je drugi dom,
sretni smo u srcu svom.
 
Prva ljubav, prva radost,
prijateljstvo, sretna mladost.
Nek vas ove riječi sjete
naše škole Sesvete.
 

 

Priloženi dokumenti:
himna mp3.mp3

Povijest

PONEŠTO O NAŠOJ ŠKOLI

Naša škola, OŠ Sesvete, jedna je od najstarijih u Republici Hrvatskoj.
O povijesti škole i školstva, ali i životu u Sesvetama, možemo mnogo pročitati u
ČASTNOJ KNJIGI I USPOMENICI UČIONE SESVETSKE koja se i danas
brižljivo čuva i ispisuje, pa se na podacima u njoj upisanim temelji i ovaj kratki
pregled.
Prema zapisima prvog učitelja Franje Ivoša, 1864. “u stolnom mjestu u
Sesvetih je ustrojena pučka učiona, kojeg bi mladež objega spola ovog
zanemarenog , ali dobro ćutećeg naroda imala polaziti” i “blagoslovljena po
načelu:Sve s Bogom započeti.” Škola se nalazila u staroj zgradi u današnjoj
Bjelovarskoj ulici. Prvi ravnatelj je bio Velečasni Josip pl. Kovačić, a tijekom
sljedećih četrdesetak godina učitelj Ivoš je bilježio sve važne događaje.
Broj učenika svih tih godina kretao se od 100 do 150. Funkcioniranje škole
kontrolirali su školski nadzornici, a svakih nekoliko godina postavljani su učitelji-
upravitelji i učitelji.
1905. umirovljen je učitelj Franjo Ivoš, a na njegovo mjesto dolazi
učiteljica Ivana Pajnić. Prvi puta je zbog nedostatka prostora uvedena nastava u
dvije smjene (“poludnevna nastava”).
1911. dograđene su nove učionice u staroj školskoj zgradi.
Zanimljivo je napomenuti da od 1913. ravnatelj-učitelj, uz pravo na stan u
školskoj zgradi, odlukom “općinskog zastupstava” dobiva na korištenje i vrt oko
školske zgrade te pašnjak u Sesv. Kraljevcu i šumu u Glibokom jarku, a 1914.
ukida se celibat učiteljica.
U vrijeme I. svj. rata školsku mladež su u nekoliko navrata zahvatile
epidemije (“griža”, “kozjača”,”španjolka”) pa je nastava nekoliko puta
obustavljana.
Nakon rata u nekoliko navrata škola je adaptirana, a 1935. u Sesvete, pa i u
školu je uvedena električna struja.
Kad je 1937. počela gradnja ceste Zagreb-Beograd, školi je oduzeto 40 ha
zemlje, posječena su dva bora, a zemljište podignuto 1,5 m, “te je škola dobila
izgled podruma” pa je “upravitelj škole protestirao na Kr. bansku upravu”.
Planiranu adaptaciju škole (podizanje kata) prekinuo je 2. svj. rat. Zgrada je
korištena za smještaj vojske i druge ratne potrebe, a adaptirana je tek 1948.
Od 1945. do 1956. ravnatelj škole je Andrija Ambriović. Za njegovog
mandata učinjene su brojne pozitivne promjene u školstvu Sesveta.
Uz adaptaciju i opremanje zgrade u Bjelovarskoj, provedene su mnoge
prosvjetno-pedagoške promjene: postupno uvođenje šestogodišnje škole
(1949/50), pa osmogodišnjeg obaveznog obrazovanja (1952.), učenje stranog
jezika, osnivanje Kulturno-prosvjetnog društva, knjižnice, pjevačkog zbora,

sportskih društava, školskih zadruga, uvođenje učeničkih ekskurzija u plan i
program...
Svakako je najznačajniji događaj bilo useljenje Osmogodišnje škole u Sesvetama
u novu zgradu ( na današnjoj lokaciji) u listopadu 1954. kad “u njoj radi 9
odjeljenja i to: 4 niža i 5 viših odjeljenja”, a “u zgradi radi i Škola učenika u
privredi” (1955.-77.).
Tada je na području općine Sesvete živjelo oko 20 000 stanovnika, a djelovalo je
11 škola.
1956. škola je dobila ime Osmogodišnja škola “Marijan Badel”.
1961. dograđen je istočni dio zgrade pa je u njoj počela, uz osnovnu,
djelovati i Ekonomska škola (1960.-66.)
Školske godine 1966./67. škola je prvi puta upisala preko 1000 učenika, a
1968. prvi puta je uvedena Pedagoško-didaktička služba (SPD služba) koju je
činilo 8 “iskusnih i vrijednih nastavnika”.
Školske godine 1969./70. ,zbog nedostatka prostora, organiziran je rad u
tri smjene, a 6 razrednih odjela imalo je nastavu u tri učionice u Domu narodnog
zdravlja Sesvete.
20. i 21. 05. 1970. “došlo je dvodnevne obustave nastave u školi” (u to vrijeme
nezamisliv događaj) zbog “neraščišćenog pitanja odnosa između općine Sesvete i
Gradske zajednice za financiranje obrazovanja grada Zagreba”.
1971. izgrađen je hol škole (dotada otvoren prolaz između dva dijela
zgrade), a intezivno se uređuje školski park kroz rad učeničkih zadruga, pod
vodstvom učitelja Zvonka i Nade Žagar.
Šk. god. 1973./74. pohađalo je Osnovnu školu “Marijan Badel” 1564
učenika u 46 razredna odjela (55 nastavnika), Slijedeće školske godine otvorena
je OŠ “Luka”, pa je broj učenika pao na 862. “Područje škole ”Marijan Badel”
obuhvaća: Beogradsku ulicu i novo naselje (ul. J. Granđe), Gajišće, Sesvetska
Sela, Jelkovec, Sesvetsku Selnicu, Kraljevačke Novake i ostala naselja u tom
dijelu”
Već 1978. broj učenika u školi je opet premašio tisuću (1128). Tadašnji
ravnatelj Petar Galić prvi je put u Spomenicu zapisao: “Postoje prijedlozi da se
škola gradi u Sesvetskim Selima... No svakako da su u pitanju sredstva koja
nedostaju.”
1980. “zbog nedostataka sredstava da se gradi kompletna nova školska
zgrada, a vrlo akutnog problema za školski prostor, odlučeno je da se gradi novo
krilo pri ovoj školskoj zgradi” i izvrši rekonstrukcija postojeće zgrade.
Zbog kašnjenja radova na rekonstrukciji i lošeg stanja zgrade ( loše
grijanje, nedostatak el. struje) ponovno se radi u tri smjene, a nastavni sat je
skraćen na tridest minuta. Otvorena je Područna škola u Sesv. Selima za 1. i 2.
razred (1981.-89.).

Šk. god. 1981./82. u redovno školovanje integrirani su prvi put učenici s
posebnim potrebama.
Zabilježeno je i sljedeće: “U zadnjem tromjesječju pojavili su se i prvi
značajni problemi u ponašanju učenika. Bilježim to radi toga što je takvo nešto u
ovoj školi do sada bilo nepoznato, nezamislivo... Štoviše, ponosili smo se
ponašanjem naših učenika...”
1984. konačno je otvoren južni dio zgrade “čiji prostor koriste: OŠ
“Marijan Badel” (vlasnik zgrade), Osnovna muzička škola u sastavu Narodnog
sveučilišta Sesvete (korisnik “tavanskog” prostora – 450m2) i Centar tehničke
kulture u sastavu Narodne tehnike grada Zagreba (korisnik “podrumskog”
prostora – 400m2)” .
Nastava se ponovno odvija u dvije smjene i sat traje 45 minuta.
Sljedećih godina intenzivno se radi na opremanju i modernizaciji škole.
1986. počela je s radom blagovaonica i nova školska kuhinja, 1989. rekonstruirana
je dvorana za TZK i izmjenjen parket u nekoliko učionica te asfaltirana školska
igrališta. 1987. uveden je petodnevni radni tjedan, a od šk. god. 1988./89.
organizirano je odjeljenje produženog boravka I. razreda.

Odlukom Skupštine grada Zagreba od 1992. škola mijenja ime u Osnovna
škola Sesvete u Sesvetama, iako još i danas mnogi našu školu zovu “Badel”, a
učenici (sadašnji i bivši) sami sebe nazivaju “badlovcima”.
Tijekom Domovinskog rata školu je privremeno polazilo mnogo izbjeglica iz
BiH i prognanika iz privremeno okupiranih krajeva Hrvatske, pa su neki razredni
odjeli imali i preko 40 učenika.
Prilikom eksplozije u vojnom skladištu u Dubokom jarku, oštećen je krov
škole pa su hitnom intervencijom otklonjeni nedostaci i oštećenja na cijeloj
zgradi. I dalje se radilo na održavanju unutrašnjosti zgrade i okoliša, no stalno
povećavanje broja učenika otežavalo je odvijanje nastave. Zbog toga je ponovno,
od šk. god 1999./2000. uveden rad u tri smjene, a u siječnju 2004. sat je
skraćen na 40 minuta.
Šk. god. 2005./06. Školu je polazio 1521 učenik u 56 razrednih odjela.
Uvidjevši da od jadikovanja nema koristi, odlučili smo skrenuti pažnju
javnosti na našu školu. Počeli smo s preuređenjem svih školskih prostora. Uz
radove koje je proveo Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Vijeće
gradske četvrti i ostali donatori, uložili smo i mnogo vlastitih sredstava i rada.
No najveći pomak učinili smo u odgojno-obrazovnom radu. Modernizirali
smo nastavu, uveli niz izvannastavnih aktivnosti i izbornih programa, obnovili
učeničku zadrugu, a ostvarili smo i međunarodnu suradnju s školom Instituto di
Pianoro kraj Bologne u Italiji u kojoj je boravilo naših tridesetak učenika. Svim
tim događanjima i aktivnostima smo se nametnuli javnosti, pa je naša škola često
bila na stranicama sredstava javnog informiranja.

Konačno, 1. rujna 2007. počela je s radom Osnovna škola Sesvetska Sela.
U našoj školi ostalo je „samo“ 960 učenika, ponovno smo počeli raditi u dvije
smjene, sa školskim satom od 45 minuta, uveli produženi boravak za I.,II. i III.
razred.
Tijekom sljedeće školske godine, kroz redovnu nastavu i slobodne
aktivnosti, promicali smo teme i akcije očuvanja okoliša. Rezultat tih naših
nastojanja je status Međunarodne eko-škole koji je škola stekla 30. travnja
2009.
Od 3. lipnja 2009. na našoj školi vijori se zelena zastava koja obilježava
sve eko-škole u svijetu.
7. rujna 2009. otvorena je Osnovna škola Jelkovec u novom naselju
Jelkovec-Sopnica, pa je naše upisno područje smanjeno. Našu školu pohađaju
učenici naselja Gajišće, Selčina, Centar, Selnica i dio Sesvetskih Sela.
No i dalje nastojimo modernizirati školu, kako adaptacijama tako novim
projektima u nastavi. Isplanirali smo rad koji će zadovoljiti što više interesa i
potreba naših učenika. Uostalom, zbog njih i postojimo.
A što to nudimo, po čemu smo drugačiji od ostalih škola, piše u našem
Školskom kurikulumu.

 

preskoči na navigaciju